Završena je sedmodnevna studijska posjeta Norveškoj, s koje smo se vratili puni dojmova, novih znanja i ideja, novih prijateljstava i planova za buduću suradnju. Prenosimo utiske i dojmove kroz fotografije i tekst učiteljice Danijele Maršalek.
Norveška – zemlja koja dijeli iskustvo i osmijehe
Norveška, prekrasna skandinavska zemlja koja oduzima dah svojom netaknutom prirodom, zapanjujućim fjordovima i slikovitim planinskim krajolicima, privlači brojne putnike iz cijelog svijeta, a nedavno smo privilegiju posjetiti je imali i mi, nastavnici OŠ Dalj u studijskom putovanju u projektu KOZMOS – Kvalitetno obrazovanje za modernu osnovnu školu. Projekt KOZMOS financiran je sredstvima Islanda, Kneževine Lihtenštajn i Kraljevine Norveške kroz financijski mehanizam Europskog gospodarskog prostora (EGP).
Odmah po dolasku smo jednoglasno zaključili da je Norveška 'obećana zemlja' za fotografiranje i snimanje – vratili smo se s ukupno više tisuća fotografija i kratkih videa na svojim mobitelima koji nam živo čuvaju sjećanje na sedam dana putovanja, susreta i učenja. Ono što smo također odmah primijetili je – osmijeh na licima ljudi koje smo sretali i njihova otvorenost u komunikaciji na (redovito) odličnom engleskom jeziku.
Nenadmašan šarm Bergena
Naš posjet Norveškoj počeo je u Bergenu, slikovitom gradu smještenom na zapadu zemlje na obali Sjevernog mora, okružen planinama i fjordovima. Bryggen je stari dio grada koji je pod zaštitom UNESCO-a, a oduševljava svojim bojama i šarmom. Sastoji se od niza drvenih kuća koje su izgrađene u 14. stoljeću, a koje su služile kao stambene prostorije, skladišta i trgovački prostori za članove Hanseatske lige, trgovačke organizacije koja je dominirala sjevernom Europom u srednjem vijeku.
Kuće u Bryggenu imaju karakterističan izgled - izgrađene su od drveta i imaju prepoznatljivu boju. Fasade su izrađene od uskih drvenih dasaka. U tim kućama danas se nalaze različite trgovine, suvenirnice, restorani i muzeji.
Fascinantan centar učenja i zabave
U Bergenu smo posjetili Vilvite, nevjerojatan znanstveni centar koji pruža interaktivno iskustvo i edukaciju za posjetitelje svih dobnih skupina – istovremeno smo u njemu uživali mi, skupina nastavnika iz Hrvatske, i 50-ak djece vrtićke dobi. Centar je izgrađen radi poticanja znatiželje, kreativnosti i istraživačkoga duha. Bilo da ste ljubitelj fizike, matematike, tehnologije ili prirodnih znanosti, Vilvite ima nešto za svakoga i tu smo se zadržali četiri sata istražujući, zapravo (budimo iskreni) igrajući se.
'Igračke' su to koje razvijaju kritičko razmišljanje i timski rad, a mogu se testirati i vlastite vještine, istražiti različiti oblici energije, učiti o održivom razvoju. Interaktivni eksponati omogućuju eksperimentiranje i istraživanje. Posjetitelji se tu mogu okušati i u izazovima programiranja i kontroliranja robota, doznati više o astronautici i istraživanju svemira. Također, tu se otkrivaju tajne ljudskoga tijela i važni ciklusi u prirodi; igra se vodom, biciklira se naopako praveći puni krug, ulazi u drugi svijet VR naočalama. Oduševljeni smo, poput male djece, napustili ovaj znanstveni centar koji pruža zabavu, učenje i istraživanje na jednom mjestu.
Zadnjih je godina otvoreno više takvih centara širom Norveške jer je zamijećen pad zanimanja učenika i studenata za STEM područje te su ovakva interaktivna mjesta koja na zoran i zabavan način prikazuju teme iz prirodnih znanosti osmišljena kako bi povećala zanimanja za ta područja.
Glavni cilj otvaranja tih znanstvenih centara je i sličnih znanstvenih centara u Norveškoj je poticanje zanimanja i razumijevanja znanosti među mladima i u široj javnosti. Ovi centri pružaju edukativne i zabavne aktivnosti koje promiču znanstveno istraživanje, eksperimentiranje i učenje. Mjesta su to koja imaju važnu ulogu u popularizaciji znanosti i promoviranju STEM područja (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Posjetili smo taj centar i čuli iskustva osnivača u želji i u našoj sredini povećati zanimanje za STEM područje te učenicima i ostalim stanovnicima Općine Erdut približiti zakone fizike, matematike, biologije i kemije. Otvaranje takvih mjesta promiče znanstveno obrazovanje, potiče zanimanje za znanost i tehnologiju te razvija kritičko razmišljanje i radoznalost.
Oslo – sjedište kraljevske obitelji i sigurnog prometa
Sljedeće naše odredište bio je Oslo, glavni grad Norveške, koji pruža priliku za istraživanje bogate povijesti, moderne arhitekture i prekrasne prirode. Vidjeli smo Kraljevsku palaču, rezidenciju norveške kraljevske obitelji. Impresivna je to zgrada s vrtovima, stražarima i ispred koje se pruža panoramski pogled na grad. Nasuprot nje je impozantna zgrada Parlamenta.
Jedan od najpoznatijih simbola Osla je Opera, elegantna moderna građevina smještena na obali fjorda. Šetali smo po njezinu krovu i uživali u spektakularnom pogledu na grad i vodu. Dio nas je posjetio i muzej Fram koji je posvećen istraživanju polarnih područja. Ovaj fascinantni muzej sadrži originalni brod Fram koji je korišten u nekim od najslavnijih polarnih ekspedicija. Izložbe i interaktivne prezentacije pružaju uvid u hrabrost i izazove koje su polarni istraživači suočili. Sasvim neočekivano zavirili smo na koncert na otvorenom velike norveške glazbene zvijezde Tixa, koji je 2021. predstavljao Norvešku na Eurosongu. Prepoznatljiv je po stilu odijevanja, a poznat i po otvorenom govorenju o vlastitim izazovima s mentalnim zdravljem. U svojim nastupima i intervjuima promiče važnost otvorene komunikacije i empatije.
U Oslu smo posjetili Tehnički muzej, jedan od najpoznatijih muzeja u Norveškoj, koji nudi kombinaciju bogate tehničke baštine i inovativnih interaktivnih izložba. Muzej pruža uvid u povijest tehnologije i znanosti sve do današnjih dana. Izloženi su autentični predmeti, modeli i multimedijske prezentacije koje pred posjetitelje donose djeliće tehnologije koji su promijenili način života i proizvodnje, koji su promijenili, ukratko rečeno, cijeli svijet.
Posebno nas je iznenadila smirenost u prometu na ulicama toga velegrada. Naime, još su prije desetak godina gradske vlasti Osla odlučile pozabaviti se problemom velikog broja poginulih u prometu na gradskim prometnicama, posebno među biciklistima i pješacima. Prihvaćen je akcijski plan pod nazivom 'Vizija Nula' kojemu je cilj bio - broj poginulih u prometu svesti na nulu.
Zapravo se radi samo o dosljednoj provedbi zakona u kombinaciji s bogatim društvom i discipliniranim stanovništvom koje nema problema s poštivanjem propisa. Oslo je tijekom godina postupno smanjio maksimalnu dopuštenu brzinu unutar grada što smanjuje posljedice sudara i pruža vozačima više vremena za reakciju. Povećan je broj kilometara biciklističkih i pješačkih staza - izgradnja sigurnih biciklističkih staza, pješačkih zona i nogostupa potaknula je ljude da više koriste te načine prijevoza. U središtu su grada uvedene zone ograničenoga prometa, stanovnici u svojem svakodnevnom životu daju prioritet javnom prijevozu koji je dobro organiziran i povezan, ali su mnogi i na biciklima i mnogo se pješači (i mi smo u tih nekoliko dana prepješačili ukupno 70 kilometara Norveškom).
Obrazovanje za mir, nenasilje i razumijevanje
Naše konačno odredište bila je Nansen akademija u Lillehammeru. To je ugledna obrazovna ustanova koja se ističe svojim angažmanom na području međunarodnih odnosa, ljudskih prava i mira. Nazvana po Fridtjofu Nansenu, slavnom norveškom istraživaču i humanitarcu, akademija je posvećena promicanju njegovih vrijednosti. Tu se obrazuju studenti iz cijelog svijeta, a njezin je glavni cilj dijalog, razmjena ideja i stvaranje znanja o pitanjima mira, ljudskih prava, suživota i globalnih izazova.
U Lillehammeru smo posjetili Søre Ål školu koja djeluje po principu otvorene škole kakvih je oko 10 % u Norveškoj. U njoj se obrazuju učenici od 6 do 16 godina. Učenici rade u velikim razrednim odjelima, a mi smo bili u prvom razredu s 42 učenika i u šestom u kojemu su 62 učenika. U svakom odjelu nastavnici rade u timovima – troje, četvoro ili petoro kolega izvode nastavu prema zajedničkom planu koji dogovaraju svaki tjedan. Učenici rade svojim vlastitim tempom, razvijajući vještine koje će im biti potrebne u budućnosti. Prve ocjene dobivaju tek u sedmom razredu, a do tada nastavnici pišu opširne povratne informacije i svakoga petka posebno pismo roditeljima sa zapažanjima o svakom učeniku. Potiče se rad u timu, učenici rade zajedno, razmjenjuju ideje, rješavaju probleme i surađuju na projektima.
Ono što nas je najviše ganulo, bilo je to što učenike ne treba poticati na disciplinu i red – oni prate što se događa u prostoru oko njih i kada je to potrebno, samoinicijativno se utišaju i pažljivo slušaju jedni druge. Koliko smo uspjeli vidjeti za vrijeme kratkoga boravka u školi, nastavnici u 10-ak minuta objasne gradivo, a dalje učenici sami rade na zadatcima i istraživanju i to na raznim mjestima i u raznim položajima: ležeći na školskoj pozornici ili na podu, sjedeći na klupi, naslonjeni na zid… Ono što nas je fasciniralo je to što su učenici, bez obzira što nisu pod stalnim nadzorom nastavnika, zaista radili na svojim zadatcima, razgovarali o problemima koje rješavaju i zajednički tražili rješenja. Nastavnici iz tima ih povremeno obilaze i pružaju pomoć i potporu.
Posjetili smo i Åretta školu koju pohađaju učenici 7. i 8. razreda ima status mlađe srednje škole gdje smo se upoznali s norveškim obrazovnim sustavom s naglaskom na provedbu građanskoga odgoja i tema koje obuhvaćaju to područje. Taj predmet razvija građansku i društvenu svijest kod učenika te ih potiče da postanu aktivni građani koji razumiju demokraciju, ljudska prava i društvenu odgovornost.
Bili smo i na skijama
Turistički smo posjetili skakaonicu Lysgårdsbakken - jedan od najvažnijih sportskih objekata u Norveškoj u blizini Lillehammera koji je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 1994. godine. Riječ je o skijaškoj skakaonici visokog stupnja i jednoj od najvećih u Norveškoj, a postala je i zaštitni znak Lillehammera. Tu se održavaju brojna međunarodna natjecanja u skijaškim skokovima, uključujući Svjetski kup i Svjetsko prvenstvo i tada se tu okupe tisuće gledatelja. Istražili smo skakaonicu, spuštali se i penjali uspinjačom, a dio nas – svaka čast! – i pješice niz 954 stepenice. Iskoristili smo priliku i fotografirali se na skijama simulirajući skok niz skakaonicu, a bio je i jedinstven doživljaj baciti pogled na Lillehammer s vrha skakaonice.
Tko je bio Fridtjof Nansen?
Fridtjof Nansen (10. listopada 1861. - 13. svibnja 1930.) bio je slavni norveški istraživač, humanitarac, diplomat i znanstvenik. Njegov život i rad obuhvaćaju različita područja - istraživanje Arktika, rad na humanitarnim pitanjima i diplomatsku službu.
Nansen je studirao zoologiju, u inozemstvu je usavršavao znanje o biologiji i oceanografiji. Postao je poznat kao polarni istraživač i pionir u istraživanju Arktika. Njegova najpoznatija ekspedicija bila je "Fram" kada su Nansen i skupina istraživača pokušali doći na Sjeverni pol. Iako nisu uspjeli u svom cilju, Nansen je tada primijenio inovativnu taktiku putovanja ledom - korištenje drvenog broda "Fram" za prenošenje ekipe i zamrzavanje broda u ledu kako bi se koristio prirodni pomak leda. To je bio velik doprinos polarnom istraživanju.
Nakon ekspedicije Nansen je nastavio svoju karijeru kao znanstvenik i istraživač - bio je profesor oceanografije na Sveučilištu u Oslu i istraživao je struje i tokove u Arktičkom oceanu. Osim toga, bio je humanitarac - tijekom Prvog svjetskog rata pomagao je izbjeglicama i preživjelima. Osmislio je tzv. "Nansenovu putovnicu", dokument koji je pomogao tisućama izbjeglica vratiti se kući ili pronaći sigurnu zemlju. Njegov humanitarni rad nagrađen je Nobelovom nagradom za mir 1922. godine.
Nansen je bio i diplomat, predstavljao je Norvešku u međunarodnim pregovorima - bio je ključni pregovarač u dogovoru između Norveške i Švedske o neutralizaciji područja Spitsbergena. Fridtjof Nansen preminuo je 13. svibnja 1930. godine u Norveškoj. Njegova strast za istraživanjem, humanitarni rad i doprinos međunarodnoj diplomaciji ostaju važna nasljeđa koja su oblikovala povijest i čine ga jednim od najznačajnijih norveških i svjetskih ličnosti svog vremena.
Što smo dobili?
Osim samoga posjeta dalekoj Norveškoj, ovo putovanje pružilo nam je uvid u norveški obrazovni sustav koji nas je nadahnuo i dao ideje koje možemo primijeniti u svojemu radu. Razmijenili smo iskustva s norveškim kolegama i čuli njihova rješenja za rad s učenicima. Dobili smo jedinstvenu priliku vidjeti dio norveške kulture i tradicije te pokušali sagledati vrijednosti norveškoga društva u kojemu djeca odrastaju. U svakom slučaju, bila je to prilika za profesionalni razvoj, učenje i razmjenu ideja. Zahvaljujući takvim putovanjima i susretima, hrvatski obrazovni sustav može rasti i napredovati, a mi, učitelji pojedinci, možemo dobiti inspiraciju i motivaciju za svoj posao oblikovanja budućnosti mladih ljudi.
